Krovni sistemi
Jedna od osnovnih podela ravnih krovova odnosi se na mogućnost eksploatacije krovnih površina u različitim nivoima opterećenja. Uobičajeno se krovovi dele na prohodne, delimično prohodne i neprohodne. Podela se može izvršiti i na krovove sa balastom i krovove bez balasta. U praksi je najčešće tako, ali se često pogrešno tumači da krovovi sa balastom spadaju u prohodne, a krovovi bez balasta u neprohodne krovove.
Standardni načini ugradnje Sika sinetičkih hidroizolacionih membrana vrše se na tri načina i to: mehaničkim pričvršćivanjem, lepljenjem i slobodnim polaganjem uz obezbeđenje odgovarajućeg balasta. Genaralno se može tumačiti da se sistemi lepljenja i mehaničkog fiksiranja koriste kada su u pitanju neprohodni krovovi i krovovi bez balasta, a da se krovovi sa balastom (opterećenjem) primenjuju u slučaju prohodnih krovnih površina.
Proračun zaštite od uticaja sile vetra, veoma je važan u pravilnom dimenzionisanju i ugradnji membrana. Vetar pravi jake sile uzogona – potiska koje deluju na ravne i kose krovove. Opterećenja u uglovima i po obodima (perimetrima) objekta mogu biti dva do tri puta veća nego u centralnom delu (polju) krovne površine. U postupku proračuna zaštite od uticaja sile vetra moraju se, kao ulazni podaci , uzeti u obzir specfične karakteristike objekta kao što su: veličina, visina, oblik, vrsta krovne konstrukcije i sl. Proračun se izvodi u skladu sa lokalnim standardima, upotrebom, posebno dizajniranog softvera JetStream, koji jasno pokazuje zone krova sa odgovarajućim načinom fiksiranja. JetStream softver proračunava potrebne količine membrane i dimenzije rolni, kao i broj potrebnih mehaničkih pričvršćivača (fiksera).